Ekonomija u svjetlu kur’ anskog učenja

Jedna od osnovnih, životnih, neizbježnih tema čija tematika prožima svakog čovjeka jeste ekonomija. Kada bi upitali prosječnog čovjeka šta podrazumjeva ekonomija dobili bi klasičan odgovor kako ekonomija je život! Imajući u vidu da učenje Islama priznaje i afirmira život na ovom svijetu koje se ogleda kroz pravilno korištenje Božijih blagodati s jedne strane, a teški ekonomski moment u kom se nalazi ne samo naša država već cijeli svijet, i svako na svoj način pokušava pristupiti riješavanju situacije počevši od sebe i svoje porodice, zatim od lokalne do globlane razine, smatramo korisnim u narednim redovima dati koncizan pregled ekonomije i ekonomskih odnosa koji se spominju u Kur’ anu.

Naime, kur’ ansko učenje ne tretira samo teološke teme, već on u sebi nosi cijeli sistem življenja. I slijedbenici Islama Kur’ an percipiraju kao sveopću Uputu, instrukcije kako organizirati i usmjeriti život na ovom svijetu, te kao produkt slijeđenja savjeta, naredbi i preporuka zaslužti vječno blaženstvo u eshatološkoj perspektivi.

Područje ekonomije kur’ anski tekst tretira iz više uglova i aspekata, stvari ekonomske naravi od kojih je zekat kategorija prvog reda jer predstavlja osnovnim temeljom islamskog učenja s jedne, te temelja ekonomije s druge strane.

Na mnogim mjestima i u različitim kontekstima Kur’ an tretira pitanje zekata, no na više mjesta se dovodi u vezu s molitvom / salatom/:  Molitvu obavljajte i zekat dijelite…  / 2: 43/

Zekat možemo smatrati veoma efikasno razvijenim ekonomskim sistemom prožetim, do krajnih granica, pobožnjžošću i milošću. On se izdvaja iz imovine imućnih u iznosu od 2,5 % na određenu vrstu i visinu imovine i udjeluje se u bejtul mal, te se udjeluje u kartegorije koje je ku’anski tekst fiksno precizirao. Ukoliko poredimo takseni i poreski sistem s ovim procentom izdvajanja zekata, zaključujemo da je on skoro pomena ne vrijedan. Efekti izvdvajanja zekata su mnogostruki od izvršavanja obaveze u ibadestkom smislu do društvenih efekata kroz podpomaganje osoba slabijeg imovinskog stanja, uspostavljanje normalnijih odnosa između bogatih i siromašnih, te iskorjenjuje omraženu klasnost i zavidnost među članovima društva.

Nadalje, zekat stvara atmosferu ljubavi i prijateljstva između siromašnih i bogatih, te iskorjenjuje probleme društva kao što su krađe, ubijstva te slične pojave koje itekako utječu na društvenu atmosferu. Upravo zbog udaljavanja od ove pozitivne i efikasne strane iz domena ekonomije svjedoci smo neuspjeha svih sadašnih ekonomskih sistema te njihovo tumaranje u vođenju svoje ekonomske politike. Kada bi obaveznici zekata u svijetu bili postojni u izvšavanju ove obaveze u iznosu koji ih slijedi, jaz imeđu ekstremnih klasa / boagtih i siromašnih/ bi bio prevaziđen, te bi i oni s lošom ekonomskom situacijom bili u stanju sebi osigurati osnovne egzistencialne potrebe. No, s obzirom da je sistem zekata širok i razvijen, i da nije tema ovog rada, zadovoljit ćemo se samo osnovnim informacijama.

Sijedeći korak ka podpomaganju onih kojima je pomoć potrebna, onim koji su stradali na različite načine Kur’ an poziva na natjecanju u činjenju dobra.

Mnogi kur’ anski stavci animiraju pravovjerne na činjenje dobra, da na što lijepši način udjeljuju, te da u udjeljivanju biraju najljepše i najbolje, jer Allah je lijep i dobar te prima samo ono što je lijepo i dobro:

Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udjelite dio od onog što vam je najdraže… / 3: 192/;

Oni koji imanja svoja troše na Allahovom putu liče na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. – a Allah ce onome kome hoće dati i više; Allah je neizmjerno dobar i sve zna. / 2: 261/;

One koji troše imetke svoje na Allahovu putu, a onda ono što potroše ne poprate prigovaranjem i uvredama, č čeka nagrada u Gospodara njihova, – ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati  / 2: 262/;

O vjernici, ne kvarite Svoju milostinju prigovaranjem i uvredama, kao što to čine oni koji troše imetak svoj da bi se ljudima pokazali.. / 2:264/;

O vjernici, udjeljujte od lijepih stvari koje sticete i od onoga što vam mi iz Zemlje dajemo, ne izdvajajte ono što ne vrijedi da biste to udijelili … / 2: 267/

Kao što vidimo, u navedenom tekstu se nalazi još jedno poglavlje iz ekonomije, na koje Kur’ an podstiče a to je da se ne pretjeruje i rasipa  prilikom udjeljivanja zato što se u tim postupcima nalazi opasnost i ružne posljedice o čemu govore 26. i 27. ajet 17. kur’ anskog poglavlja:

Daj bližnjem svome pravo njegovo, i siromahu, i putniku-namjerniku, ali ne rasipaj mnogo – jer su rasipnici braća šejtanova, a šejtan je Gospodaru svome nezahvalan;  te poziva ka umjerenosti :

.. i jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju / 7: 31/ .. i oni koji, Kad udjeljuju, ne rasipaju i ne škrtare, već se u tome drže sredine ../ 25: 67/;  a u isto vrijeme zabranjuje šktost i škrtarenje:

..neka oni koji škrtare u onome što im Allah iz obilja svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih; Ne, to je zlo za njih. na Sudnjem danu bice im O vratu obješeno ono cime su škrtarili.. / 2:180/

Slijedbenici islama na ovom polju, slijedeći kur’ anske instrukcije, uvijek paze na uravnoteženost i umjerenost:

.. ne drži ruku Svoju stisnutu, a ni posve otvorenu – da ne bi prekor zaslužio i bez ičega ostao.. / 17: 29/

Drugi aspekt iz polja ekonomije je pitanje ne poslovanja kamatom, o čemu se govori u 2. kur’ anskom poglavlju, u stavkama 278 -279:

O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici –  Ako to ne učinite, eto vam onda, neka znate, rata od Allaha i Poslanika Njegova! A ako se pokajete, ostaće vam glavnice vaših imetaka; nećete nikoga oštetiti, niti ćete oštećeni biti!

U predmetnim ajetima se jasno očituje zabrana poslovanja s kamatom. Kamata je rezultat ljudske pohlepe i želje da se na brz način dođe do novca, što za sobom povlači iskorištavanje drugih. Kamata dovodi do još većeg raslojavanja među ljudima, tako da oni slabi i siromašni postaju još siromašniji i slabiji. Kamata, razara ekonomski poredak u društvu i ona je slična neizliječivom karcinomu. Ona kamatare privikava na lagodan život, bez truda i stvaranja radnih navika.

I površna, a kamoli temeljita analiza ekonomskih prilika u svijetu, može da nas uvjeri da je kamata glavni razlog potpunog kraha svjetske ekonomije, budući da su iz ovog metoda u ekonomskom i financijskom poslovanju uslijedili ekonomski krahovi zbog pada vrijednosti opticajnih valuta koje je pratiladokolica, oslanjanje na druge, neulaganje truda i zagalaganja u instvesticije i trgovinu te kao alternativu uzeli ulaganja na bankovne račune na koje se dodjeljuju  kamatni profiti različitih procenata. Kamatno poslovanje prate konflikti, razmjerice i sijanje mržnje među različitim socialnim i društvenim grupama  te dovodi do ekonomskog mrtvila. Iz svega navedonog implicira gubljenja povjerenja, o čemu ćemo govoriti u nastavku, milosti i ljubavi među ljudima tako da se ljudsko poslovanje svodi na materiju i goli interes, i jasno je da svaki ekonomski sistem koji posluje s kamatom je osuđen na propast jer .. Allah uništava kamatu , a unapređuje milosrđa.. / 2: 276/.

Spomenuli smo gubljenje povjerenja, a u ovom domenu je neophodno još dodati pitanje  čuvanja povjerenja, ispunjavanje datih obećanja i obaveza, zabranjivanje trgovinske podvale, poigravanja, spletki i varki u ekonomsko-trgovinskim poslovanja koje su danas itekako izražene na sceni trke svjetskog bogaćenja, a koje prati ugnjetavanje radničkih prava, nevaljali i falsfikovani trgovinski ugovori, krađe, pronevjere. S toga Allah u imperativnoj formi objavljuje:  O vjernici, ispunjavajte obaveze! /5: 1/;

.. a ako jedan kod drugog nešto pohranite, neka onaj opravda ukazano mu povjerenje i neka se boji Allaha, Gospodara svoga. i ne uskratite svjedočenje; Ko ga uskrati, srce Njegovo će biti griješno.. / 2: 283/

O vjernici, jedni drugima na nedozvoljen način imanja ne prisvajajte, – ali, dozvoljeno vam je trgovanje uz obostrani pristanak .. / 4: 29/

.. i ispunjavajte obavezu, jer će se za obavezu, zaista odgovarati! / 17 : 34/

Kako bi se spriječio zaborav, gubljenje ili pak negiranje obaveze Kur’ an nas podučava metodi  ugovora:

O vjernici, zapišite Kada jedan od drugog pozajmljujete do odredenog roka. i neka jedan pisar izmedu vas to vjerno napiše … / 2: 282/

Nadalje izričito zabranjuje jedenje imetka jetimâ – siročadi / pogl. 4: 10/; zabrana jedenja imetka ženâ / pogl. 4: 4/, zabrana prevare i podvale koja je u ovom vremenu raznovrsna i raznobojna u više domena, te što je veoma bitno  u detalje razradio pitanje nasljedstva  / pogl. 4: 11 – 12, 176/ koje u ne malom broju slučajeva zna biti povod svađa koje ne rijetko završe kobno.

Cilj eseja je bio da uvažene čitaoce upoznamo s osnovnim ekonomskim aspektima spomenutim u kur’ anskom tekstu. Kur’ an kao poslijednja Objava je univerzalnog karaktera i u sebi sadrži sve neophodnosti koje su čovjeku potrebne za normalan život na ovom svijetu, i kao što smo vidjeli u datom eseju, jedini izlaz iz globalne ekonomske krize jeste zasnivanje enonomije, svijetskog poslovanja na temelju kur’ anskih ekonomskih načela koji su pravedni i prosperitetni za bilo koji sloj ljudske zajednice.