“I Allaha radi nek’ ljudi Hram hodočaste, koji god se tamo zaputiti može!”
Zaista je prvi hram ljudima onaj u Bekki podignut, blagoslovljen je i putokaz on svjetovima svim!
U njemu su Znaci Jasni, mjesto Ibrahimova Stajanja! Ko u njega uđe, siguran nek’ bude! I Allaha radi nek’ ljudi Hram hodočaste, koji god se tamo zaputiti može! A ko ne vjeruje, pa, Allah bez svih svjetova može! ( Kur’ an, 3: 96.-97.)
- Uvod
Pripadnici Islama se nalaze pred svetim mjesecima u kojima se nalaze dani hadža, tj. Hadžijskog ili Kurban – bajrama. Ovogodišnje buduće hadžije i hadži-hanume, ako Bog da, na put hadža kreću već 26.- 27. oktobra / listopada oni koji putuju autobusima, a 02., 03. , i 04. novembra / studenog avionima, te kao i svake godine tematiziranje teme hadža u ovim mjesecima je aktuelna i potrebna. Prije svega da obnovimo znanje o važnosti i obavezi ove islamske dužnosti, ali i upozororimo na njenu obligatnost onima koji su obavezni isti učiniti.[1]U učenju Islama, hadž je jedan od pet temeljnih islamskih dužnosti ili islamskih šarata na kojima je bazirano islamsko učenje. Kako smo naglašavali u ranijim člancima[2], hadž je odziv na Allahov poziv, i u osnovi hadža leži veličanstvena misao radi sveopćeg zajedničog skupa svih muslimana iz čitavog svijeta radi dogovora o sveopćim zajedničkim, tekućim pitanjima i problemima muslimana u Svijetu.
Zapravo, misao zajedništva koja se najočitije vidi u danima hadža potječu iz naših mahala, mahalskih džamija gdje kroz zajedničko obavljanje salata počinje misao zajedničke brige o zajedničkim – džematskim problemima, aktivnostima. O istim bi se trebalo rapravljati kroz sedmični, zajednički sastanak u vidu džume – namaza gdje bi hatib trebao podnostiti referate o potrebama i problemima dotičnog džemata[3], a na osnovu istih kasnije prisutni donose potrebne zaključke te preduzimaju odgovarajuće mjere.
Godišnji Kongres džemata se očituje kroz formu Bajrama, a hadž bi se trebao doživljavati i koristiti kao sveopći, godišnji Kongres Ummeta. Dakle, možemo zaključiti da hadž predstavlja i specifičan oblik zajedničke brige o zajedničkim pitanjima, te da je pogrešno svoditi hadž na samo individulane ritualne radnje, tj. na samo ibadetsku komponentu. - Obligatnost hadža
Na obaveznost hadža ukazuje kako tekst Kur’ ana, tako i riječi Božijeg Poslanika, a.s. kao jednoglasnim stavom čitavog Ummeta.
Kaže Uzvišeni Allah: Zaista je prvi hram ljudima onaj u Bekki podignut, blagoslovljen je i putokaz on svjetovima svim! U njemu su Znaci Jasni, mjesto Ibrahimova Stajanja! Ko u njega uđe, siguran nek’ bude! I Allaha radi nek’ ljudi Hram hodočaste, koji god se tamo zaputiti može! A ko ne vjeruje, pa, Allah bez svih svjetova može! [4] U poznatom hadisu, Poslanik Islama, a.s. kaže: Islam se zasniva na pet temelja: očitovanju da je samo Allah Bog, i da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju salata, davanju zekata, obavljanju hadža i postu mjeseca ramazana.[5]
Također u hadisima se kaže:
O ljudi! Allah vam je naredio obavljanje hadža, pa ga obavljate. Jedan od ashaba upita: Je li svake godine, Allahov Poslaniče?, a Poslanik, a.s. je šutio sve dok ta osoba nije ponovila to pitanje tri puta. Nakon toga, Poslanik, a.s. reče: Da sam rekao „ da“, to bi vam bila dužnost, a vi ne biste mogli izvšiti. U drugoj predaji ovog hadisa nalazi se dodatak: Hadž je obavezan samo jedanput, a onaj ko ga obavi više puta, to mu je nafila.[6]
2.1. Uvjeti da hadž nekome bude obavezan[7] Ovi uvjeti koji svi skupa čine hadž obaveznim, te ukoliko osobi ne ispunjava samo jedan od uvjeta, neće biti azdužena obavljanjem hadža. Ti uvjeti su:
1. Da bude musliman;
2. Da zna da je hadsž obavezan;
3. Da je punoljetan;
4. Da je pametan;
5. Da je slobodan;
6. Da je u mogućnosti obaviti hadž.
2.2. Uvjeti za obavljanje hadža[8] To su uvjeti od kojih ovise predhodno naprojani uslovi zbog kojih hadž biva obaveznim. Kada se uz ove nađu i predhodno pomenuti uslovi, ta osoba je dužna hadž osobno obaviti, a ako joj nedostaje jedan od ovih uvjeta uz prisustvo predhodno spomenutih, nije ga dužna obaviti osobno, ali će zadužiti drugu osobu da ga obavi umjesto nje, ili će oporučiti nasljedniku svog imetka da hadž obavi iz njenog imetka nakon njegove smrti. A ti uvjeti su:
- Da je osoba tjelesno zdrava;
2. Da je na putu do hadža sigurna za sebe i svoj imetak;
3. Da žena putuje u pratnji muža ili mahrema[9] 4. Da žena ne bude i stanju iddeta poslije razvodaili smrti muža u vrijeme hadžija na hadž.[10] 3. Materijalna fizionomija hadža
Pored osnovne misli hadža koje smo iznjeli u uvodu, na osnovu kur’ anskih stavki o hadžu mogu se izvesti i glavni elementi materijalne fizionomije hadža[11]. U narednim stavkama, ne ulazeći u detaljnu specifikaciju svih dužnosti, te njihovu pravnu klasifikaciju[12], tretirat ćemo u kratko sve ono što hadžija treba učiniti kako bi njegov hadž validno bio obavljen.
1. Ihram- specialna vrsta ritualne nošnje koju hadžije oblače prilikom vršenja obreda hadža. Oblačenje ihrama određeno je mjestom i vremenom Mikati su određena mjesta na prilaznom putu ka Mekki gdje se oblače ihrami. Oblačenje ihrama za sobom povlači slijedeće zabrane: sklapanje braka, polno općenje, svaku vrstu zabavljanja sa ženom, svađe i prepiranje sa prijateljima, poslugom i drugima, lov na kopnu, oblačenje odjeće koja je šivena, pokrivanje glave i lica, brijanje, namirisavanje.
2. Ritual obilaska Kabe. Postoje tri vida obilaska:
– farz – tavafi-zijaret. Može se obaviti odmah prvi dan Bajrama,
– Vadžib – tavafi –veda, obavlja se prilikom odlaska,
– sunnet – tavafi-kudum, obavlja se pri dolasku. Obilazak se sastoji od sedam rundi ( krugova)
3. Trčanje između Saffe i Merve. Trčanje počinje sa saffe poslije tavafa, sastoji se iz sedam rundi.
4. Stajanje na Arefatu. Ovo je vrlo važan dio ( rukn) hadža, za koji Božiji Poslanik, a.s. veli Arefat je Hadž!. Na Arefatu se dan prije Bajrama[13] okupe sve hadžije. Arefat kada se pogleda: višemilionski skup, svi jednaki u istim odjelima ( ihramima) je najiluzorniji prikaz Sudnjeg dana gdje će svi biti jednaki, bez obzira na poziciju- položaj koji je ko imao na Dunjaluku. Ovdje se u podnevsko vrijeme spaja podne i ikindija namaz. Dan Arefata hadžije praktikuju da štvo veći dio dana provedu na Arefatu upućujući dove Stvoritelju kako za sebe, svoju porodicu, tako i za sve muslimane i muslimanke diljem Svijeta. Arefat je jedno od mjesta gdje se dove primaju, ali i mjesto gdje čovjek se susreće sa samospoznajom ( arefe).
5. Nakon Arefata posjeta Muzdelifi, na putu ka Mini i vremenu od akšama do ponoći uoči Bajrama, gdje se spaja akšam i jacija u jacijsko vrijeme. - Boravak na Mini prvi, drugi, treći i četvrti dan Bajrama. Za to vrijeme se obavi bacanje kamenčića.
7. Klanje kurbana ( hedj) na Mini, za jedan od propusta prilikom obaljanja hadža:
a) bilo kakvo intimno zabavljanje sa ženom;
b) brijanje glave i brade, odstranjivanje dlaka na vratui pod pazuhom. Ovo brijanje i odstranjivanje izvršeno zbog opravdanog razloga, hadžija će ili zaklati ovcu, ili postiti tri dana, ili nahraniti šest siromaha;
c) oblačenje sašivene odjeće. Ovo je za muškarce. Žena može obući šta hoće;
d) pokrivanje glave u trajanju od jednog punog dana;
e) namirisivanje jednog od djelova ruke ili noge, za svaku ruku ili nogu jednu krv, ako odrezivanje nije izvšeno u jednom mahu;
f) izostavljanje tavafa pri dolasku i odlasku.
Za manje propuste poput djelomičnog namirisavanja jednog djela tjela, oblačenje nekog djela odjeće kao npr. košulje za vrijeme kraće od jednog adna, pokrivanje glave na kraće vrijeme, brijanje manje od četvrtine glave ili brde, obaljanje tavafa pri dolasku ili odlasku bez abdesta, brijanje drugog, udjelit će sadaku u iznosu sadakatu-l-fitra.
Vrijeme klanja životinja za spomenute propuste jesu prva tri dana Bajrama. U obzir prvo dolazi deva ( ne mlađa od pet godna), zatim goveče (od dvije godine), pa ovca odnosno koza ( ne mlađa od godine).
* Ako bi neko bio spriječen da izvši jedan dio hadža, zaklat će kurban ( postarat će se da u ime njega se zakolje žrtva u Haremu). Potrebno je znati kada ć se izvšiti klanje, kako bi mogao ihram skinuti. *
Korisno je znati i slijedeće:
1. Obavljanje umre: Prema našem ( hanefijskom) mezhebu ona spada u strogo obavezni sunnet ( suneti-muekkede). Sastoji se od oblačenja ihrama, tavafa oko Kabe i trčanja između Saffe i Merve;
- Obavljanje hadža za drugog ( bedel): Prema Ebu Hanifi obavljanje hadža putem bedela u slučaju iznemoglosti, starosti, i trajne bolesti je dozvoljeno. Onaj koji zbog jedne od ovih prepreka ne može obaviti hadž, dužan je poslati bedela. Bedel za živog koji je dužan obaviti hadž šalje se iz mjesta. Za takvog se ne može izvesti bedel iz Mekke, ako nema dovoljno srestava za bedela iz mjesta. Za umrlog koji nije ostavio oporuke može se izvesti bedel, bilo iz mjesta, bilo iz Mekke, dakle prema mogućnostima.
- Onaj ko želi iste godine obaviti hadž i umru, tri su mogućnosti realizacije istog, i to: da obavi prvo hadž, a zatim umru ili obratno, najprije umru a zatim hadž ili pak zajedno. Mišljenje Ebu Hanife je da se oboje izvrši zajedno. No, tehnički je najlakše izvodljivo prvo umra a zatim hadž. U oba slučaja, ili da se obavlja zajedno( kiran) ili umra pa hadž( temettu’) neophodno je izvšiti klanje na Mini nakon obreda bacanja kamenčića.[14] 4. Vrijednosti (fadileti) obavljanja hadža
Hadž kao jedno od najboljih djela:
Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a. da je rekao: Upitan je Allahov Poslanik, s.a.v.s. ‘ Koje je djelo najbolje?’, a on odgovori: Vjerovanje u Allaha, Dalje upitaše: ‘A onda?’ On odgovori: Onda džihad na Allahovom putu, ‘ A onda?’, ponovo ga upitaše. On reče: Primljen hadž.
Hadž kao džihad:
Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a. da je Božiji Poslanik, s.a.v.s. rekao: Hadž je džihad starog, slabog i žene[15]
Hadž briše grijehe:
Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a. da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.rekao: Ko obavi hadž i tokom njega ne bude imao snošaj sa ženom niti bude govorio ružne riječi vratit će se čist od grijeha kao na dan rođenja.[16]
Hadžije su Allahova, dž.š. delegacija:
Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: Hadžije i oni koji umru obavljaju jesu Allahova, dž.š. delegacija; ako Ga pozovu On će im se odazvati, ako Ga zamole za oprost, oprostit će im.[17]
Džennet je nagrada za hadž:
Ebu Hurejre, r.a. je rekao: „ Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s. Umra do Umre briše grijehe učinjen između njih, a za primljen hadž nagrada može biti samo hadž.[18] Vrijednost trošenja materijalnih srestava na( radi) hadžu(a)
Burejda veli: „ Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je Trošenje na hadžu jeste kao trošenje na Allahovom putu, jedan dirhem vrijedi sedam stotina puta.[19]
- Zaključne misli
Ima svijeta koji veli: “Gospodaru naš! Daj nam na Ovome Svijetu Ti!” Takvi na Onom Svijetu nikakva udjela neće imati! A ima i onih koji vele: “Gospodaru naš! Daj Ti nama dobro na Svijetu Ovome i dobro na Svijetu Onome, i muka u Vatri nas spasi!”[20] Nakon obavljenog hadža, hadžija će se obratiti Uzvišenom Bogu, kako stoji i u ajetima koji dolaze neposredno nakon ajeta o hadžu. Najprije će Mu se zahvalilti na darovanim blagodatima, na časću posjete mubarek mjesta mekke i Medine, a zatim će uputiti Mu molbu sa svojim željama i potrebama.
A ajetima koje smo naveli u zaključku, Svemogući nas, pored otkrivanja ljudske težnje inače, uči kakve želje trebaju biti i što treba od Njega tražiti. Vidimo da postoje ljudi koji traže samo ovosvjetska, materijalna dobra koja na Ahiretu neće imati udejla.
Allah dž.š. nas usmjerava na dovu sinteze, uči nas da je pravi vjernik onaj koji traži obosvjetske blagodati. U svojoj orijentaciji musliman ne smije biti jednostran, ne smije se orjenitrati samo na materijalna dobra niti samo na duhovna. Kako god ne smije biti materijalista, tako ne smije biti samo asketa. Islam je i ovdje bio konsekvetan sam sebi. Ona osnovna njegova karekteristika: održavanje ravnoteže duha i materije, Dunjaluka i Ahireta, došla je i ovdje do punog izražaja. Pravi musliman uvjek je svjetstan dove sinteze koju uči stalno : “Gospodaru naš! Daj Ti nama dobro na Svijetu Ovome i dobro na Svijetu Onome, i muka u Vatri nas spasi!
Našim hadžijama i hadži-hanumama želimo hadž mebrur, sretan i hairli put kako u odlasku tako u povratku, a svima koji imaju nijjet a ne mogu iz bilo kog razloga zijaretiti ova časna mjesta učimo dovu Svemogućem da im bude u pomoći te da im olakša i omogući izvršavanje ove obaveze.
Pripremio: Haris Islamčević, islam-iman.com, 2012
[1] Hadž je kako duhovni tako i materijalni obred, s toga onima koji su zdravi i finansijski sposobni ova dužnost je stroga obaveza. Imajući u vidu da i danas ( iako mali broj) posjeduje sve uvjete, ali ipak ne žele da izvrše ovu dužnost kroz tekst koji slijedi pokušat ćemo dati odgovore na pitanje: zašto otići na hadž?
[2] za opširnije vidi: http://harisislamcevic.wordpress.com/2009/11/04/10/
[3] Zato je neophodno da hatibi ozbiljnije shvate ulogu hutbe, i da hutbu difirenciraju od vaza-predavanja. Na ovu temu smo vršili istraživanje na područiju Medžlisa islamske zajednice Sanski Most, vidi: http://harisislamcevic.wordpress.com/2010/04/23/hutba-kao-medij-u-radu-imama-istrazivanje-na-podruciju-medzlisa-iz-e-sanski-most/
[4] Kur’ an, 3: 96.-97.
[5] Ovaj hadis je mutefekun ‘ alejhi, a prenosi ga Ibn Omer.
[6] Vidi poglavlje El hadž u Muslimovom Sahihu.
[7] Za opširnije vidi Hanefijski fikh I, 556. -560. str.
[8] Ibid. 561.-564.
[9] U slučaju da žena nema mahrema koji može s njom ići na hadždž, grupa žena zamjenjuje ulogu mahrema.
[10] Međutim, ukoliko žena obavi hadž u pričeku njen hadž bi bio validan s tim da je počinila grijeh ( Hanefijski fikh I, 564.)
[11] Terminološki hadž znači posjeta Kabi radi obavljanja određenih obreda, u određeno vrijeme ( u mjesecima hadža: šewal, zul-ka’ detu i zul-hidždžetu) vidi: Hanefijski fikh, 553 str.
[12] podjelu po stepenima dužnosti: ruknovi, važibi, sunneti.
[13] tj. 9. zul-hidžeta
[14] Ukoliko je to nemoguće obaveza je postiti deset dana ili tri na hadžu a sedam kod kuće nakon povratka.
[15] Prenosi ga En-nesai s dobrim nizom prenosilaca.
[16] Prenose ga Buhari i Muslim.
[17] Prenose ga En-Nesai, Ibn Madža.
[18] Prenose ga Buhari i Muslim.
[19] Ibn Ebu Šejba, Ahmed, Et-Taberani i El- Bejheki, a sened mu je dobar.
[20] Kuran, 2: 200.-201.