Tehnološko bojenje (sibga) našega vremena
U svakodnevnome diskursu jedna od najučestalijih riječi koja se može čuti (naročito kod mladih) jesu i riječi tvorene sa prefiksom tehno: tehnologija, tehnološki, tehno muzika i sl. S pravom ćemo se složiti da su tehnologija i sve njene izvedenice duboko ucjepljenje u našu svakodnevnicu.
Nastojeći odrediti sâmo značenje tehnologije, pronalazimo mnogo definicija i semantičkih značenja, a neka od značenja ukazuju da ona označava razvoj i postupak primjene stečenih znanja i vještina, te da je znanost „koja proučava primjenu znanja, vještine i organizacije u provedbi nekoga procesa.“ (Uputno je napomenuti kako pojam “tehnologija” prvi se put pojavio 1777. u knjizi Uvod u tehnologiju (Anleitung zur Technologie) njemačkoga filozofa Johanna Beckmanna (1739–1811), u kojoj se razmatra isprepletenost tehnike, privrede i društva, te sustavan način iznosi pregled o različitim tehnološkim znanjima Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021.).Bilo kako bilo, bez tehnologije život u XXI stoljeću je (gotovo) nezamisliv.
Na sceni su još uvijek generacije čiji začeci na ovome svijetu nisu bili obilježeni upotrebom tehnoloških „proizvoda“, i u tom smislu se doživljavaju kao „staromodni“. Ekspanzijom savremenih sredstava komunikacija, napose razvojom i popularizacijom socijalnih mreža (Facebooka, Instagrama i Twittera kao dominirajućim socijalnim mrežama), i oni „ukleti neprijatelji tehnologizma“ su napravili zaokret i pristupili minimalnom informatičkom obrazovanju: pokretanje računara, logiranje na Face, lajk, šer, fejv, aplaud, čat, i tako dalje.
Kod omladine je dijametralna suprotnost: smartphonovi, tableti, su „integrirani“ duboko u njihov identitet, tako da tehnologija kod njih predstavljaju jedan oblik „izmještene vlastite intime“. Pametni telefoni se koriste za učenje, zabavu, igru. Nažalost, istraživanja pokazuju da upotreba tehnologije kod omladine se više koristi u svrhu zabave i igre, nego učenja.
U ovo pandemijsko vrijeme kada je bilo nužno realizirati nastavu na daljinu, vidjeli smo koliko informatička pismenost i e-komunikacija su važni u našim životima. Naprosto, ova krizna vremena su ubrzala kako u obrazovnom sistemu, tako i u svakodnevnome životu, cjelokupni proces informatizacije, gdje je uočljiv napredak, ali i dalje nije na razini na kojoj bi morao biti.
Našu komunikaciju sa djecom, ukoliko ih želimo “pratiti” kroz njihov razvoj, (ali ih i usmjeravati) potrebno je uskladiti shodno njihovim svjetopogledom: prisutnošću na socijalnim mrežama (kroz kreiranje i distribuciju kvalitetnih sadržaja), potom VOIP tehnologijom, kao i prilagođenim aplikacijama gdje ćemo brzo i što je najvažnije učinkovito stupiti u kontakt s njima, i realizirati zacrtane ciljeve. Iako većina roditelja su u prilici “pratiti” svoju djecu u tom segmentu, smatramo da je neophodno pažnju usmjeriti i na e-sadržaj kojega naši omladinci konzumiraju.
Trebamo biti svjesni da stoljeće u koje smo zakoračili temeljno karakterizira stalne i intenzivne promjene koje zapljuskuju kako sve aspekte društvenoga života, tako i najintimnije slojeve našega bića.
To implicira da određene, tradicionalno uvriježene obrasce, je nužno osavremenjavati, odnosno „o/bojiti“ (sibga) ih duhom vremena u kojemu živimo. Na taj način ćemo uspjeti univerzalne koncepte uspješno realizirati u vremenu svoga življenja, što je i jedna od temeljnih kur’anskih poruka: Taj narod je bio i nestao, njima pripada što su učinili, a vama ono što činite.